Deoba nepokretnosti

 

Deoba nepokretnostiČesta je situacija da su dva ili više lica suvlasnici na idealnim delovima jedne stvari. Različiti su načini putem kojih se dolazi do ovakve situacije: nasleđivanjem, ugovorom i sl. Na primer, iza preminulog su ostali njegova žena, sin i kćerka. Ukoliko nema testamenta, ostavinski postupak se sprovodi po pravilima o zakonskom nasleđivanju i troje ostaviočevih naslednika nasleđuju na jednake delove, dakle po 1/3 idealnu celokupne ostaviočeve zaostavštine. Ako se, primera radi, ta zaostavština sastoji od jednog placa naslednici u ovom slučaju postaju suvlasnici tog placa i imaju po 1/3 idealnu. Na osnovu ostavinskog rešenja upisuju se u katastar nepokretnosti.

Pitanje koje se često postavlja jeste kako urediti da svaki od suvlasnika, u našem primeru naslednika, može da koriti tačno onaj deo koji mu pripada, tj, da postane vlasnik na tačno određenom, realnom delu placa. Ukoliko između suvlasnika postoji saglasnost oko toga koji deo parcele pripada svakom od njih, najprostiji način deobe je zaključenje Ugovora o deobi.

Međutim ukoliko saglasnost ne postoji, deoba se može izvršiti u sudskom vanparničnom postupku. Zakon o vanparničnom postupku propisuje da postupak deobe zajedničke stvari ili imovine može pokrenuti svaki zajedničar, s tim da predlog mora obuhvatiti sve zajedničare.
Predlog mora da sadrži podatke o predmetu deobe i udelima zajedničara, o zajedničarima, kao i o drugim licima koja na predmetu deobe imaju neko stvarno pravo. Za nepokretnosti moraju se navesti zemljišnoknjižni podaci i priložiti odgovarajući pismeni dokazi o pravu svojine, pravu službenosti i drugim stvarnim pravima. Predlog se podnosi sudu na čijem se području stvar ili imovina nalazi, a ako se zajedničke stvari ili imovina nalaze na području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.

vaš advokat

Ako sud, postupajući po predlogu, utvrdi da je među zajedničarima sporno pravo na stvari koje su predmet deobe ili pravo na imovinu, udeo u zajedničkim stvarima, odnosno imovini ili je sporno koje stvari, odnosno prava ulaze u zajedničku imovinu, prekinuće postupak i uputiti predlagača da u određenom roku pokrene parnicu. Ako predlagač u određenom roku ne pokrene postupak, smatraće se da je predlog povukao.

Sud će po prijemu predloga zakazati ročište na koje će pozvati sve zajedničare i lica koja na predmetu deobe imaju neko stvarno pravo. Ako učesnici u toku postupka postignu poravnanje o uslovima i načinu deobe, sud će poravnanje uneti u zapisnik nastojeći da se poravnanjem urede sva sporna pitanja između zajedničara, kao i stvarna prava drugih lica na predmetima deobe i prava ostalih lica prema zajedničarima u vezi sa izvršenom deobom.

Ako učesnici ne postignu sporazum o načinu deobe, sud će ih saslušati, izvešće potrebne dokaze, a kad je to nužno i veštačenje, pa će, na osnovu rezultata celokupnog postupka, u skladu sa odgovarajućim zakonskim propisima materijalnog prava doneti rešenje o deobi i načinu deobe zajedničke stvari ili imovine, nastojeći da zadovolji opravdane zahteve i interese zajedničara.

 

Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža: