Prema Porodičnom zakonu (“Sl. glasnik RS”, br. 18/2005, 72/2011, 6/2015) postoji dva načina vršenja roditeljskog prava.

promena prebivališta deteta

Prvi način je zajedničko vršenje roditeljskog prava. Naime prema čl.75 stav 2 Porodičnog zakona roditelji roditeljsko pravo vrše zajednički i sporazumno i kada ne vode zajednički život ako zaključe sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i ako sud proceni da je taj sporazum u najboljem interesu deteta.

Druči način je samostalno vršenje roditeljskog prava. Članom 77 Porodičnog zakona prediviđene su situacije kada jedan roditelj samostalno vrši roditeljsko pravo. Pa je tako navedeno da jedan roditelj samostalno vrši roditeljsko pravo kada je drugi roditelj nepoznat, ili je umro, ili je potpuno lišen roditeljskog prava odnosno poslovne sposobnosti, kada samo jedan roditelj živi sa detetom, a sud još nije doneo odluku o vršenju roditeljskog prava, na osnovu odluke suda kada roditelji ne vode zajednički život, a nisu zaključili sporazum o vršenju roditeljskog prava, na osnovu odluke suda kada roditelji ne vode zajednički život, a zaključili su sporazum o zajedničkom ili samostalnom vršenju roditeljskog prava, ali sud proceni da taj sporazum nije u najboljem interesu deteta, na osnovu odluke suda kada roditelji ne vode zajednički život ako zaključe sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog prava i ako sud proceni da je taj sporazum u najboljem interesu deteta. Bitno je napomenuti da je Porodičnim zakonom predviđeno da roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ima pravo i dužnost da izdržava dete, da sa detetom održava lične odnose i da o pitanjima koja bitno utiču na život deteta odlučuje zajednički i sporazumno sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo. Pitanjima koja bitno utiču na život deteta, u smislu Porodičnog zakona, smatraju se naročito: obrazovanje deteta, preduzimanje većih medicinskih zahvata nad detetom, promena prebivališta deteta i raspolaganje imovinom deteta velike vrednosti. U praksi mnogi roditelji nakon razvoda braka i odluke o vršenju roditeljskog prava imaju problem prilikom promene prebivališta mlt.deteta. Često se dešava da drugi roditelj iz osvete ili nekih drugih pobuda koji nisu u najboljem interesu mlt.deteta ne dozvoljavaju da se promeni prebivalište deteta. U tim slučajevima roditelju koji vrši roditeljsko pravo jedino preostaje da pokrenu postupak delimičnog lišenja roditeljskog prava drugog roditelja koji na neopravdan način ne dozvoljava da se promeni prebivalište deteta. Navedeno je predviđeno odredbom člana 82, stav 4 Porodičnog zakona, kojim je definisano da roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo može biti lišen prava na održavanje ličnih odnosa sa detetom i prava da odlučuje o pitanjima koja bitno utiču na život deteta. Članom 82, stav 1 Porodičnog zakona je predviđeno da se može delimično lišiti roditeljskog roditelj ako nesavesno vrši prava ili dužnosti iz sadržine roditeljskog prava. U slučaju da sud u parničnom postupku utvrdi da drugi roditelj nesavesno vrši prava ili dužnosti iz sadržine roditeljskog prava sud će ga lišiti prava da donosi odluku o pitanjima koja bitno utiču na život deteta . Shodno tome roditelji koji se nađu u ovakvim situacija ne treba da troše vreme na pokretanje postupka pri Centrima za socijani rad kako bi na taj način dobili saglasnost drugog roditelja, odnosno da Centar za socijalni rad da saglasnost u ime drugog roditelja, jer Centri za socijalni rad nemaju nadležnost za to.

Poslao Mario

 

Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža:

 

Previous postPOKRETANJE IZVRŠNOG POSTUPKA – PREDLOG ZA IZVRŠENJE Next postŠta vas očekuje ako vam oduzmu vozačku dozvolu?
Dolaskom na ovaj web sajt saglasni ste u potpunosti sa činjenicom da vlasnik ovog web sajta neće preuzeti odgovornost za bilo kakve incidente, direktnu ili indirektnu štetu, uključujući ali neograničavajući se na: gubitke profita, gubitke podataka ili druge nematerijane gubitke (čak i ako je na takvu mogućnost bilo upozoreno), a koji nastanu usled korišćenja bilo kog servisa ovog sajta na nemaran ili nepažljiv način. Bez prethodno pribavljenog pismenog odobrenja vlasnika sajta nije dozvoljeno javno objavljivanje bilo kog dela sadrzaja sajta.