ZAKON O RADU: Od sada samo izvršni postupak za neisplaćenu zaradu…

neisplaćena zarada izvršni postupakPodaci Unije poslodavaca Srbije pokazuju da je u prvom tromesečju ove godine samo oko 40 odsto poslodavaca na vreme isplaćivalo zarade radnicima, a nadležni smatraju da će to biti prevaziđeno izmenjenim Zakonom o radu, koji potpisuje da zaposleni u izvršnom postupku bez vođenja sudskog spora može da reši taj problem.

Ministar rada Aleksandar Vulin upozorio je, naime, da će poslodavci ubuduće biti oštro kažnjeni ukoliko radniku ne izdaju obračunski list na osnovu kojeg, sudskim putem, može da dobije neisplaćenu zaradu, i da će u suprotnom imati posla sa inspekcijom za rad.

Pomoćnik ministra rada Zoran Lazić objašnjava da će u praksi, prema izmenama Zakona o radu, inspektor rada imati mogućnost da pre nego što ode u inspekciju izvrši uvid u centralni registar, gde između ostalog postoji i evidencija zaposlenih koji su prijavljeni na obavezno socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje i ostalo.

  • inspektor rada kontrola“Inspektor nakon toga, pošto izvrši uvid u to koji su zaposleni prijavljeni ide u kontrolu i tamo mora da zatekne ugovor o radu, a ukoliko ga ne zatekne može svojim rešenjem da naloži da se zaključi ugovor na neodređeno vreme sa tim zaposlenim, a može da pokrene prekršajni postupak, budući da sada inspektor rada ima mnogo veća ovlašćenja“, kazao je Lazić za Tanjug.

Što se tiče rešenja da bi platni listić trebalo da postane izvršna isprava, Lazić pojašnjava da onaj radnik kome poslodavac duguje platu, ili je oštećen ima pravo da se obrati sudu.

“I do sada je radnik, odnosno zaposleni mogao da se obrati sudu, ali parničnom i morao je da prođe dugačak parnični postupak da bi došao do neke presude, koja onda predstavlja izvršnu ispravu i onda da ide na postupak izvršenja”, kazao je pomoćnik ministra.

Na ovaj način skraćen je taj postupak i nema više parničnog pa zaposleni sa tim rešenjem, odnosno predlogom za izvršenje “ide” direktno u izvršni postupak i na taj način brže ostvaruje svoja prava, ukazuje Lazić.

Na pitanje očekuje li probleme u sprovođenju te mere u praksi, on je rekao da se uvek mogu očekivati problemi.

“Ne možemo mi da obavežemo poslodavca da uzme platni listić i da sam sebi sprovede izvršnje i da odmah plati. Naravno, mi samo zakonom pružamo mogućnost zaposlenom da brže dođe do svoje zarade, ono što je njegovo osnovno pravo”, poručio je Lazić.

S druge strane, predstavnici sindikata i poslodavaca mišljenja su da će zakonsko rešenje o kontroli poslodavaca koji ne isplaćuju mesečne zarade na vreme, teško biti sprovedeno u praksi.

Ukazuju da je potrebno doneti neki podzakonski akt kojim bi bila predviđena krivična odgovornost i automatski stečaj za takvog poslodavca.

Lazić ukazuje da bi to bilo pogrešno, “jer ako poslodavac ide u stečaj, onda i neće isplatiti zarade jer novca neće biti”.

Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je Tanjugu da je činjenica da novi Zakon o radu apsolutno neće doneti promene u delu koji se odnosi na redovnost u isplati plata zaposlenima.

“Mi smo i dalje u začaranom krugu, više ne postoji način da se poslodavac iskontroliše i da se on sankcioniše zato što on ne isplaćuje zaradu”, ocenio je Mihajlović i podsetio da je taj sindikat tražio da se u novi Zakon o radu unese odredba kojom bi se neisplaćivanje zarada poslodavaca cenilo kao krivično delo.

To što je u zakonu data mogućnost da zaposleni može sa platnom listom preko suda naplati to što mu poslodavac duguje, jednostavno je nezamislivo u našoj zemlji, jer u Srbiji ne postoje sudovi rada koji se bave, da to zaposleni reše na brz i efikasan način, kazao je Mihajlović.

U susednoj Hrvatskoj u kojoj je novi Zakon o radu donet svega nekoliko dana pre nego u Srbiji, polovinom jula objavljena je lista poslodavaca koji ne isplaćuju plate.

Prema rečima tamošnjeg ministra rada Miranda Mrsića, objava te liste imala je dobar efekat i u prvoj nedelji 311 poslodavaca i 17 malih privrednika je isplatilo platu za oko 2.500 radnika.

“To znači, da su tom listom na neki način naterani da isplate plate”, kazao je Mrsić Tanjugu, ukazujući da je ova mera višestruko dobra jer će osim satisfakcije za radnike, biti moguće da se reaguje znatno ranije nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu.

U Hrvatskoj trenutno 25.000 radnika ne prima redovno platu, odnosno to ne čini redovno otprilike 5.000 privrednih subjekata.

Ipak, Mrsić kaže da je mnogo više “savesnih poslodavaca”, pa će se u narednom periodu oni stimulisati tako što će biti objavljena i lista onih koje su redovne platiše.

“Najavili smo da ćemo objaviti listu poslodavaca koji isplaćuju platu, njih je više i s druge strane ta lista će biti jedan kontrapunkt ovoj listi poslodavaca koji ne isplaćuju plate. Ona sama po sebi je dokaz da se može poslovati u Hrvatskoj a da se mogu isplaćivati plate”, kazao je Mrsić.

Izvor: Tanjug

 

Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža:.